REDOVNO KONTROLIRAJTE SVOJE MADEŽE, OTKRIJTE MELANOM NA VRIJEME! Savjeti doktora za prepoznajavanje ove pojave!

elanom ili madež kako je većini poznato, predstavlja uglavnom bezopasnu pojavu na koži ali sem toga može biti i ozbiljan zdravstveni problem, zato je od velikog značaja otkriti na vrijeme promjene koje nastaju na madežima.

U razgovoru sa doktoricom Neirom Puizine Ivić o opasnostima od melanoma i prevenciji, pokušali smo otvoriti oči javnosti i uputiti ih o svemu vezanom za ovu pojavu.

Koliko su ljudi svjesni opasnosti od melanoma?
Primjećujem u svakodnevnom radu da su mlađe osobe sve svjesnije opasnosti od melanoma te da su informirani putem pisanih medija i vrlo često interneta. To su otprilike generacije tridesetogodišnjaka i četredesetogodišnjaka. Isto tako nekolicina je svjesna činjenice da pojava melanoma u bliskih članova obitelji iziskuje redovnije kontrole u dermatologa uz obaveznu zaštitu od sunca između 11 i 15 sati. Isto tako nailazim na sve veći broj mladih majki koje štite svoju djecu tijekom ljetnih mjeseci šeširićima i redovno primjenjuju zaštitne kreme tijekom sunčanja, premda s druge strane se tijekom ljetnih mjeseci oko podneva mogu vidjeti plaže prepune djece. No, valja napomenuti da melanom u svega 20-ak posto slučajeva nastaje iz prethodnog madeža, a da u preostalih 80% nastaje od početka kao tumor odnosno melanom. Dakle, daleko je veća vjerojatnost da melanom nastane od početka kao takav. Stoga se redovnim kontrolama želi upravo prepoznati malena i rana promjena koja bi se kirurškim zahvatom u cijelosti odstranila i na taj način omogućila preživljenje.

Koliko je važno redovito kontrolirati madeže i kako često bi ih trebali kontrolirati?
Madeži bi se u biti trebali sami kontrolirati. Svaki čovjek u prosjeku ima 15-40 madeža. Treba naglasiti da madeži nisu nešto s čime se rađamo i umiremo. Svega 1% ljudi se rodi s madežima. Oni tijekom života sazrijevaju i mijenjaju izgled. Tako je madež do puberteta u razini kože dosta taman, a nakon početka lučenja spolnih hormona i hormona rasta se mijenjaju, katkada postaju polukuglasti i nepravilno pigmentirani. Madeži u zreloj dobi obično su ravnomjerno pigmentirani, a sa starenjem su svjetliji. Najveći broj madeža je u 3-oj dekadi, a u 8. ih prosječno imamo svega 4-6. Žene u prosjeku imaju veći broj madeža.

Što se tiče dermatoloških kontrola, one ovise o tome je li tko od bliskih članova obitelji imao melanom i je li ta osoba ima madeže koji imaju veću vjerojatnost alteracije u melanom. U tim slučajevima preporuča se kontrola 3-4 puta godišnje uz obaveznu fotodokumentaciju i praćenje određenih promjena dermatskopom. Dermatoskop je naprava koja uvećava madež, a može se povezati i sa kompjutorskim programom koji služi za redovno praćenje. Na taj način je olakšano prepoznavanje ranih promjena u strukturi madeža usporedbom sa starijom snimkom. U slučaju da nitko u obitelji nije imao melanom i osoba nema madeža koji mogu alterirati u melanom, preostaju samokontrole i odgovorno ponašanje prema izlaganju suncu. Ukoliko osoba ima veliki broj madeža koji imaju potencijal alteracije u melanom, tada se preporuča također fotodokumenatcija i kontrola svakih 6-8 mjeseci.

Također bi se redovno morale kontrolirati barem jedan do dva puta godišnje, sve osobe koje imaju više od 50 madeža, oni koji imaju brojne Clarkove ili displastične madeže tzv. sindrom displastičnog madeža, veliki prirođeni madeži kao i osobe koji imaju na leđima brojne promjene nastale kao posljedica sunčanih opeklina na u djetinjstvu tzv. solarna lentiga. Svakako tome treba ponoviti i osobe koje u bliskom srodstvu imaju maligni melanom, bilo otac, majka, brat ili sestra.

Koliki postotak madeža spada u one opasne po zdravlje?
Već prethodno je rečeno da svega 20-ak posto melanoma nastaje iz prethodnih madeža. Madeža ima nekoliko vrsta; neki su u razini kože, nepravilnih rubova i oblika /tzv. displastični ili Clarkovi madeži/. Drugi su polukuglasti, glatki i obično se vide na licu, dok su treći bradavičastog izgleda i nalazimo ih na vratu i trupu. Od svih melanoma koji nastanu iz madeža, 50% nastaje iz displastičnog, a oko 20% iz ove treće vrste. U ljudi su najbrojniji upravo Clarkovi madeži. Mogućnost alteracije madeža u melanom se procjenjuje da je otprilike 1/100 000 madeža.

Na kakve promjene na madežima moramo paziti?
Da bi se lakše zapamtile promjene koje treba zapažati na madežu, Amerikanci su smislili mnemotehničku kraticu tzv. ABCDE melanoma. Ta riječ predstavlja akronim od riječi:
A- asimetrija,
B- /border/ rub,
C- /colour/ boja,
D- dijametar,
E – evolucija ili elevacija.
Naime sve što je dobroćudno je simetrično, oštrih rubova, jednolike boje i promjera manjeg od pola centimetra. No ako se na nekom postojećem madežu primjeti pojava asimetričnog rasta, nepravilnih i nazubljenih rubova uz nekoliko nijansi tamno smeđe ili crne, onda se ta promjena mora odstraniti. Te se sve promjene neće dogoditi tijekom noći nego postupno tijekom nekog vremena, najčešće nekoliko mjeseci. Stoga se savjetuju samokontrole za koje moramo osigurati pored dobrog izvora svjetla i dva zrcala s kojima promatramo madeže na leđima, tabanima ili vlasištu.

Što je melanom?
Melanom je maligni tumor nastao od stanica koje proizvode kožni pigment tzv. melanocita. Stanice melanoma nisu međusobno povezane i lako otplivaju krvnom ili limfnom strujom i na taj način stvara metastaze. Krvne i limfne žile ne nalaze se u pokrovnom epitelu odnosno u površnom dijelu kože, nego se nalaze u potkožnom tkivu. Melanom može imati različite manifestacije. U starijih ljudi izloženih dugotrajnom ultravioletu, tumor nastaje najčešće na izloženim dijelovima kože, poglavito licu. Dulji niz godina raste u širinu (tzv. horizontalna faza rasta) i ne prodire duboko. Tek kada dosegne određenu veličinu od oko 2-3 cm u promjeru, započne rast prema dubini tzv. okomita faza rasta pri čemu postoji opasnost od pojave metastaza. Stoga ovaj tumor ima bolju prognozu, lako se uočava, a kako nije dosegao dublje slojeve kože, nije mu omogućeno širenje.

Drugi tip je površno-šireći i obično se nalazi na trupu. I on ima prvo dulju horizontalnu fazu rasta, a potom okomitu. Češće se nalazi u ljudi srednje dobi. Cilj edukacija je da se upravo tumori prepoznaju u što ranijoj horizontalnoj fazi i da se odstrani prije nego počne okomiti rast s posljedičnom opasnosti od metastaziranja. Postoji još i vrsta koja se viđa također u mlađih osoba i češće je na udovima, a to je forma u obliku čvora u kojem tumorske stanice rastu odmah okomito. To je varijanta koja upravo zbog okomitog rasta u dublje slojeve kože, brzo metastazira pa ju je potrebno što ranije prepoznati i odstraniti. Još se u praksi viđaju melanomi koji se nalaze na sluznicama i na vršcima prstiju, ali ovi posljednji se češće vide u žute rase. Posebna varijanta su melanomi koji ne proizvode pigment tzv. amelanotični melanomi. Oni dugo vremena ostaju neprepoznati, pa stoga vrlo često imaju i lošu prognozu. Ovisno o dubini do koje dopire tumorsko tkivo, ovisit će i prognoza; što plići i tanji tumor, to je i prognoza bolja.

Koliko sunčanje utječe na pojavu melanoma?
Sunčanje utječe, ali točni mehanizam i kemijski procesi nisu potpuno razjašnjeni. Zna se da melanom vrlo rijetko nastaje prije puberteta, te se misli da su i hormoni bitni. Tijekom sunčanja dolazi do oštećenja nasljednog materijala u stanicama pokrovnog epitela kože i melanocitima koji se popravlja za vrijeme spavanja. Melanociti nemaju sposobnost brzog oporavka kao što imaju stanice pokrovnog epitela, pa se posljedice naglog i intenzivnog sunčanja mogu brže pojaviti i ne treba tako dugo razdoblje kao za druge maligne tumore kože.

Da li kreme za sunčanje pomažu u sprečavanju pojave melanoma?
U svakom slučaju kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorima smanjuju vjerojatnost izgaranja za vrijeme sunčanja što predstavlja veći rizik za pojavu melaoma. Kreme obično sadrže filtere koji odbijaju ili upijaju zračenje, pa se većina krema kemijski mijenja. Stoga se preporuča ponovno nanošenje nakon dva sata uz prethodno odstranjivanje prethodnog sloja. Također se kreme nanose i pola sata prije izlaska na sunce i to u debljem sloju te se pričeka tih pola sata da se upije u kožu. Tek tada na koži imamo faktor koji je deklariran na proizvodu.

Da li sunčanje u solarijima utječe na pojavu melanoma?
U današnje vijeme SZO je preporučila da se osobama mlađim od 18 godina zabrani upotreba solarija, upravo zbog alarmantnih podataka o povećanoj učestalosti malignog melanoma. Solarij emitira u kratkom razdoblju veliku količinu energija koja odgovara 5 puta većoj energiji koju Sunce emitira sredinom ljeta u podne. U ovom brzom stilu življenja, sve se želi postići jako brzo i u kratkom vremenu, pa tako i preplanulost koja je pred nekoliko godina bila modni imperativ. Upravo ovakve nagle sunčane nazovimo ih “traume” su opasne za madeže kao što je prethodno rečeno.

Koje su trenutno dostupne metode liječenja melanoma?
Kada se posumnja da se radi o melanomu, tada se pristupa kirurškom odstranjenju. Tkivo se šalje na analizu u patološki laboratorij. Ovisno o dubini prodora tumora, planira se daljnji tretman. Ako je tumor debeo 1 mm i više, pregledavaju se najbliži limfni čvorovi koji su smješteni u blizini tumora. Ukoliko se u njima nađe tumorsko tkivo, pribjegava se odstranjenju skupine limfnih čvorova u toj regiji. U odmaklim stadijima bolesti primjenjuje se interferon, zračanje i kemoterapija. Valja naglasiti da je praćenje bolesnika koji je operirao melanom multidisciplinaran. Tu su uključeni onkolog, kirurg i dermatolog. Prve dvije godine, kontrole su 3 – 4 puta godišnje. U tom razdoblju češća je pojava i novog melanoma. Nakon dvije godine, kontrole se obavljaju 2 puta godišnje, a nakon 6-7 godina jednom godišnje i to do kraja života.

Koliko su učinkovite te metode?
U svakom slučaju kirurška metoda je najdjelotvornija, jer sa sobom nosi odstranjenje tumora i mogućnost daljnjega širenja. Bit je prepoznati tumor u ranoj fazi kako bi on bio što plići. Melanom je zloćudni tumor nepredvidiva tijeka, pa se s njim isplati boriti. Vrlo je važno naglasiti da i psihološka podrška bolesniku je od neobične važnosti kao i njegov stav prema bolesti. Pomoćne metode u smislu dobijanja interferona, zračenja i kemoterapije donekle pomažu, ali djeluju i na ostale organe u tijelu.

Kako možemo spriječiti i smanjiti mogućnost pojave melanoma?
Učestalost melanoma izrazito se povećala sa promjenom rekreativnih navika u ljudi. To znači češće izlaganje suncu, nošenje oskudne odjeće, dodatno ultravioletno zračenje u solarijima, provođenje godišnjih odmora u južnim krajevima i sve druge aktivnosti kojima izlažemo kožu izvorima zračenja. Valja pri tome naglasiti da je u pojavi melanoma važna i naša boja kože, pa tamnopute osobe rjeđe oboljevaju od melanoma. Stoga valja savjetovati umjerenost u izlaganju ultravioletnom svjetlu, postupno izlaganje i tamnjenje i obavezno nanošenje zaštitnih krema za kožu s kojima ćemo postupno tamniti, ali nećemo izgoriti i stvarati mjehure. Pogotovo treba štititi djecu, jer oko 80% ultravioletnog svjetla koža zaprimi do 18-te godine života. Primjena bijelih pamučnih majica nije od velike koriti, jer one ljetne i nježnije tkanine djeluju kao zaštitni faktor broj 4, a kada se dijete okupa i majica ovlaži, tada je zaštita još slabija. Dakle, izabrati zaštitni faktor ovisno o našoj boji puti i mogućnosti tamnjenja. Veća i jača zaštita za svjetlopute i djecu, a slabija za one tamnije puti koji nikada ne izgaraju nego samo tamne.