BIT ĆE SPAŠENO STOTINE MILIONA LJUDI! Najavljeno: U sljedećih 10 godina stižu CIJEPIVA ZA OVE BOLESTI!

Tokom sljedećeg desetljeća medicina će otkriti kako spasiti stotine milijuna ljudi, i to ovako

 

 

Potrebna je tek elementarna pučkoškolska matematika, i to ona prije male mature, za shvatiti da je cijepljenje iskorijenilo veliko boginje praktično u cijelom svijetu, da su djeca prestala umirati od dječje paralize ili ostajati doživotni invalidi. Tko ne vjeruje, neka potraži vijesti na temu ponovnog izbijanja tih bolesti u ratom pogođenim područjima ili onima u kojima vjerski fundamentalisti zabranjuju cijepljenje iz bilo kojeg od redom suludih razloga.

Kod cijepljenja suštinski se stvar svodi na jedan najvažniji cilj; unošenjem nekog elementa nositelja bolesti u ljudski organizam, ali tako oslabljenog da ljudsko tijelo uoči nešto neobično i potom razvije antitijela, svoju prirodnu obranu, protiv te bolesti. Lako za gripu, polio, velike boginje, HPV (kako danas curice, a sutra žene ne bi umirale od raka grliće maternice).

Sve to postoji više ili manje odavno, a jedan od najslavnijih instituta na svijetu u proizvodnji cjepiva, u neka možda sretnija, u našim krajevima možda i prosvjetljenija vremena, bio je hrvatski Imunološki zavod. Danas još uvijek postoji niz vrlo ozbiljnih smrtonosnih bolesti protiv kojega cjepiva još uvijek nema, ali se na njemu radi.

Kao što se radi i na cjepivima protiv raznih vrsta karcinoma ili čak i ovisnosti. Na nekima od njih istraživanja su već toliko uznapredovala da se tijekom narednog desetljeća očekuje da ih čovječanstvo napokon dobije.

Gonoreja

Vrlo neugodna bolest koja se prenosi u pravilu nezaštićenim seksualnim odnosom, ili naprosto nehigijenom, prestala je biti noćna mora onog trenutka kad je medicina otkrila antibiotike. Pa je medicina otkrila još svu silu antibiotika. A onda se noćna mora iznova probudila kad su liječnici diljem svijeta počeli otkrivati sve više slučajeva zaraze gonorejom koja je bila – savršeno imuna na sve poznate antibiotike.

I dok traje utrka moderne farmakološke industrije s pronalaženjem uvijek novih antibiotika i bakterije Neisseria gonorrhoeae koja se trudi što brže postati otporna na njih, WHO je pozvao na što brže razvijanje cjepiva protiv gonoreje kako bi ljudski imunološki sustav postao taj koji će tamaniti bakterije, ako se kome već zakači vrlo neugodna i seksualno vrlo nepopularna boljka.

Neka istraživanja jako su odmakla. Pritom se dogodilo i to da su na Novom Zelandu sasvim slučajno otkrili da izvjesno cjepivo protiv meningitisa ljudski organizam možda može zaštititi i od gonoreje jer je riječ o srodnim bakterijama.

Karcinom

Mnogo se na ovom polju već učinilo. Cjepivo protiv HPV-a (humanog papillomavirusa) štiti od šest vrsta raka, koliko god vjerski fundamentalisti tvrdili da to cjepivo “potiče mlade djevojke na promiskuitetno ponašanje”. Jedno cjepivo protiv hepatitisa B, ispostavilo se, štiti i od nastanka jedne vrste raka jetre. Medicina istražuje cjepiva i protiv drugih karcinoma, čak i u slučajevima kad se bolest već pojavila.

U jednom takvom slučaju iz 2010. odobreno je eksperimentalno liječenje raka prostate. Kod ovih cjepiva ideja počiva na tome da se ljudski organizam natjera da počne prepoznavati proteine tipične za stanice dotične vrste raka, te da ih posljedično stane ubijati.

Ova bolest danas odnosi polovicu svih zaraznih bolesti diljem svijeta koje prenose komarci. Danas se uglavnom pojavljuje u subsaharskoj Africi, ali u neka vremena bilo je malarije i u Hrvatskoj; u delti rijeke Neretve, panonskoj nizini, u okolici Trogira, Splita i Zadra. No, 1958. tadašnje vlasti sasvim su iskorijenile tu bolest i otada je kod nas više nema.

Loša je vijest to da se uslijed klimatskih promjena u Europu probijaju vrste komaraca kojih ovdje nikada nije bilo i – pogodite što? U rujnu ove godine u Italiji je od malarije preminula djevojčica, od bolesti od koje je Italija proglašena oslobođenom još 1970. Odjednom, kako je postao ugrožen Zapad, ekstremno se ubrzavaju napori, i za ovu godinu, najavio je WHO, tri države planiraju pilot program cijepljenja protiv malarije. Ukoliko se u tome uspije, bit će to potez koji će spasiti milijune ljudi.

Ebola

Teška zarazna bolest koja u 90-ima i u 21. stoljeću povremeno krene epidemijski kositi živote po Africi, u posljednjem valu od 2014. do 2016. zaprijetila je i Europi. Danas se avionima putuje tako brzo da netko tko je pokupio virus, u sljedećih sve do tri tjedna otada, pa čak i dva dana, koliko najmanje traje inkubacija, bez problema stigne otići na avion i otputovati u EU, savršeno nesvjestan da će uskoro biti na rubu smrti, u bolovima, s visokom temperaturom, proljevom i krvarenjem iz svih tjelesnih otvora, pa i iz kože.
Prije jedne godine znanstvenici su pronašli rano cjepivo koje se pokazalo 100 posto učinkovitom u kratkoročnoj zaštiti od ebole. Najnovije istraživanje pak pokazuje da je na pomolu cjepivo koje štiti u 100 posto slučajeva od jezivog virusa punih godinu dana.

Cjepivo je u postupku posljednjih kliničkih istraživanja, ali ako bi se dogodilo da pritom još negdje eksplodira ebola, pogođene zemlje sigurno bi vrlo ozbiljno razmislile da hitno posegnu za njim.

HIV

A kako smisliti cjepivo protiv virusa koji napada upravo stanice imunološkog sustava? Nebrojene milijarde su potrošene, a bolest je prošla faze od žigosanja oboljelih, preko smrti istaknutih osoba, kao što su Rock Hudson, Freddie Mercury, Gia Carangi, Isaac Asimov, Liberace – sve do konačnog razumijevanja bolesti, prihvaćanja oboljelih i otkrića terapija kojim se oboljeli, uz stalnu primjenu lijekova, može nadati da na kraju od AIDS-a niti neće umrijeti.

Sredinom prošle godine “Johnson and Johnson” objavio je da je krenuo u rana ispitivanja cjepiva protiv HIV-1, da cjepivo izaziva imunološki odgovor organizma, te da se relativno dobro podnosi.

Norovirus

Teško da ga u životu niste sreli barem koji put; proljev, bolovi u trbuhu, povraćanje… Svake godine diljem EU ovakvu virozu probavnog sustava pretrpi nekoliko desetaka milijuna ljudi. Nekad je niti ne primijeti. Problem je u tome što od ovakvih viroza znaju umirati osjetljive osobe; stariji, iscrpljeni, bolesni, a posebno mala djeca, i to izrazito u siromašnim zemljama s malo ili nimalo pitke vode, te nemogućnosti tražiti spas s kojom bocom infuzije kad organizam postane previše iscrpljen dehidracijom. Kako je riječ o vrlo zaraznoj bolesti, veliki broj slučajeva, čak i s malim postotkom, može zaprijetiti visokim brojem žrtava. U veljači prošle godine Vaxart je objavio uspješna prva istraživanja. Slijedi dokazivanje da je sigurno po ljude.

Cjepivo za sve tipove gripe

Za neke bolesti dovoljno je cijepiti se jednom u životu. Ali, ako uzročnik bolesti mutira jako često, kao što je slučaj s gripom, cijepiti se za te bolesti čovjek treba svake godine. WHO tako svake godine prati što se događa s gripom diljem svijeta i procjenjuje koji su virusi najviše u cirkulaciji. Slijedom toga farmakološki instituti diljem svijeta počinju priređivati cjepiva za dva, tri ili više sojeva virusa.

Za kronične, oslabljele ili starije osobe cjepivo može činiti razliku između života i smrti čak i pri običnim epidemijama. Sada je ideja da se smisli takvo cjepivo koje bi ciljalo na ono što je zajedničko svim mutacijama virusa gripe, tako da virus više ne bi mogao nikakvom mutacijom izbjeći da ga ljudski organizam odmah prepozna i ubije.

Zar i heroin?

Svi roditelji čija su djeca završila na heroinu, savršeno su svjesni da se to ne događa drugima. I da nema jamstva koje će ičije dijete unaprijed zaštititi od ovog opioida, jedne od najteže poznate droge. Skidanje s heroina je ekstremno neugodno, ovisnika teško uopće dobiti i da prepozna ovisnost i da će umrijeti, kamoli da se liječi. A kad se uspije i sve to, ovisnik ostaje rizičan praktično zauvijek. Smisliti cjepivo koje bi izliječenoj osobi omogućilo da čak i ako poklekne, pa si opet ubrizga dozu, a da pritom organizaom odmah prepozna o čemu je riječ i uništi kemikaliju, bilo bi po život spasonosno po milijune liječenih ovisnika. U toku su istraživanja na dva takva cjepiva.

Zika virus

Epidemija ovog virusa postala je globalnom početkom 2016. godine. U svijetu klimatskih promjena u kojem posebno komarci šire područja u kojima obitavaju, odjednom je zavladao sveopći užas pred slikama novorođenčadi, rođene s mikrocefalijom, malom glavom i s drugim posljedicama. Je li i ovaj put riječ o brzoj reakciji medicine zato što se zapadni svijet našao tako brzo na udaru, ostaje pitanje za društvenu i političku analizu. No, činjenica je da je već u ožujku 2017. u Kanadi, SAD-u i Južnoj Americi započela druga faza istraživanja cjepiva koje zasad najviše obećava. Cjepivo se očekuje da bude spremno 2019. godine.