Laži o zdravoj hrani koje smo slušali godinama

Orašasti plodovi su na sve strane, udvostručili ste konzumaciju sirovog povrća, i češće idete u krevet gladni nego siti. Sa takvim planom nije ni čudo što mnogi skrenu s pravog puta.

 

Česta je zabluda među osobama koje pokušavaju biti „fit“ kako će biti zdraviji što su gladniji. Ugodno će vas iznenaditi saznanje da to baš i nije tačno. Godinama smo slušali poluistine i laži o hrani koju konzumiramo, o tome kako bi trebali pripremati različite namirnice, i o tome kako one utječu na naš organizam.

Što više istražujete, više će vas iznenaditi saznanje da su neke od ideja u koje se kunete ustvari veća greška nego Kit Kat kojeg ste pojeli prije nekoliko večeri. Prođite kroz ovu listu i postarajte se da pravite dva koraka naprijed, a ne nazad!

1. Svježe je zdravije od smrznutog

Zamrznuta namirnica je ustvari najzdraviji oblik namirnice osim ako povrće, voće ili meso ne dolaze pravo sa farme na vaš sto. Svježe namirnice obično gube na hranjivosti unutar tri dana od branja. Kada uzmete u obzir vrijeme potrebno za transport te fluktuaciju temperature, logično je da nutritivna vrijednost hrane znatno opada i prije nego što dođe do vaše lokalne trgovine.

Zamrznute namirnice obino se zamrzavaju odmah nakon branja, što znači da je sva nutritivna vrijednost sačuvana do trenutka pripreme hrane. Nedostatak zamrznute hrane jeste osjećaj svježine u kojem mnogi uživaju. Međutim, preko toga je lako preći kada shvatite koliko ćete novca uštedjeti konzumacijom zamrznutih namirnica. Dodatni plus je što se zamrznuta hrana ne kvari brzo pa nećete bespotrebno bacati hranu.

 

2. Voćni jogurt je zdrav izbor

Jogurt je jedna od „zdravih“ namirnica a često je prepun šećera. Osim ako ne uživate u grčkom jogurtu, vaš unog ove namirnice trebao bi biti minimalan. Jogurti sa raznim okusima puni su šećera i sama količina šećera u njima nadmašuje količinu probiotika koje ti jogurti sadrže. Čak i ako odaberete verzije bez šećera ili masti, aditivi koji se dodaju umjesto njih samo će privremeno zatomiti glad i na kraju ćete pjesti puno više nego inače kako bi nadoknadili taj nedostatak nutrijenata.

Ako ne volite obični grčki jogurt, možete ga zasladiti nekim prirodnim aditivima. Med, maline, borovnice i drugo voće savršeni su dodaci kojima možete poboljšati okus grčkog jogurta.

3. Sirovo povrće hranjivije je od kuhanog

Ljudi vole voćne detoxe zato što se radi o svježim i sirovim oblicima namirnica. Ti sokovi sadrže korisne enzime kada se voće ili povrće obradi sirovo. Međutim, kada ih zagrijete, većina tih minerala nestaje.

Ipak, ono što mnogi ljudi ne znaju jeste to da ljudski organizam sam stvara te enzime u dovoljnim količinama, te su ti nutrijenti iz povrća i voća ustvari samo dodatak. Povrće sadrži mnogo drugih vitamina i minerala koji se nikada ne gube, bez obzira na koliko visokoj temperaturi ga obrađivali.

 

4. 100%-tni voćni sok je zdrav napitak

Voćni sok vjerovatno je jedna od najgorih „zdravih“ namirnica koje možete izabrati, pogotovo ako nije svježe cijeđen. Količina prirodnih i dodanih šećera u jednoj čaši takvog soka vrlo često premašuje preporučenu dnevnu količinu šećera te zadovoljava potrebe za šećerom za čak tri dana.

Ako birate ovaj način unosa voća, konzumirate sav prirodni šećer iz voća ali ne konzumirate potrebna vlakna. Čaša soka od jabuke sadrži samo 0.2 grama vlakana, dok cijela jabuka sadrži 3.3 grama vlakana. Šta zvuči bolje? Također, sokovi mogu povećati apetit i zbog toga ćete jesti više nego inače.

5. Hljeb od cjelovitih žitarica jedini je hranjivi hljeb

Ono što je važno jeste kvaliteta rafiniranja. Većina žitarica u hljebu već je lišena najvažnijih nutrijenata. Neka vaši standardi budu visoki čak i kad su u pitanju cjelovite žitarice. Jedini hljeb vrijedan kupovine jeste onaj od 100% cjelovite pšenice. Ako je pšenica obrađena, to znači da tim hljebom unosite samo ugljikohidrate i šećer.

Ista stvar je i sa grickalicama poput pereca i krekera. Kako bi sa sigurnošću znali da kupujete zdrav proizvod, pogledajte da li je cjelovita pšenica navedena kao prvi sastojak. Ako želite nešto baš hranjivo, izaberite nešto što sadrži barem 3 grama vlakana po porciji.

6. Masnoće treba izbjegavati

Postoje različite vrste masti – poluzasićene, zasićene i nezasićene masti samo su neke od njih. Nutricionisti dosta diskutuju o koristima i nedostacima konzumacije masti te konsenzus oko toga ne postoji, ali slažu se da eliminacijom masti iz ishrane lišavate svoj organizam nečega što mu je ustvari potrebno.

Poluzasićene masti mogu se naći u avokadu, orasima, ribi i biljnim uljima. Ove masti smanjuju holesterol, i budući da ih tijelo samo ne proizvodi, neophodno je da ih unosite kroz svaki obrok.

Zasićene masti najgore su od svih masti – od njih dobijate na težini. Nutricionisti savjetuju da dnevni unos ovih masti ne bude veći od 10%. Suprotno od zasićenih, nezasićene masti dovode se u vezu sa pozitivnim rezultatima.

Sve masti treba konzumirati umjereno, ali ne činite svom tijelu ništa dobro ako birate ishranu lišenu bilo kakvih masti. Propuštate unijeti važne nutrijente i u određenoj mjeri onemogućavate poboljšanje svog zdravlja.

 

7. Smeđa jaja prirodnija su od bijelih

Kad dođete na tržnicu obično prvo vidite svježa jaja na štandovima. Možete osjetiti miris prženih jaja. Međutim, opća je zabluda da su smeđa jaja znak organske proizvodnje.

Boju jajeta određuje vrsta kokoške. Nema nikakve razlike u okusu kod jaja različite boje. Međutim, postoji razlika u okusu jaja koja dolaze od „slobodne kokoške“ i jaja koja dolaze od kokoške koja je cijeli životni vijek provela u kavezu.

Kokoške u kavezima žive u ekstremno nepovoljnim uvjetima i mnogi stručnjaci vjeruju da kvalitet njihovog života utječe na okus njihovih jaja. Međutim, proizvođači mogu oznaiti jaja kao „jaja iz slobodnog uzgoja“ ako samo dozvole kokoškama kratak boravak na otvorenom. To ne znači nužno da im je dozvoljeno slobodno se kretati na otvorenom. Kad kupujete jaja, potražite oznaku pašnjaka koja bi trebala značiti da su ta jaja iz slobodnog uzgoja.

8. Ako jedete poslije 7 sati uvečer udebljat ćete se

Koliko ste samo puta pokušali ignorisati glad u ponoć dok ste bili na dijeti? Postoji nešto tako privlačno u sladoledu u kasne noćne sate i misli o hrani mogu biti sveobuzimajuće.

Međutim, jedenje poslije 7 sati uvečer nije problem – problem je u prejedanju. Te kasnonoćne potrebe za hranom znak su pothranjenog organizma.

Ovo je nešto što ćete često čuti od ličnih trenera, ali u stvarnosti nema naučnih dokaza koji bi podržali tu tvrdnju. Mit je postao činjenica zato što, obično, ako jedete poslije 6 sati uvečer radite to zato što tokom dana niste unijeli dovoljno hrane. Ljudi se navečer obično prejedaju ako tokom dana nisu dovoljno zadovoljili potrebe za hranom, te samim time ti kasnonoćni obroci dodaju nekoliko kilograma vašoj figuri.

9. Što više smanjite unos kalorija to više kilograma gubite

Ovo je definitivno neistina. Zamislite sljedeći scenarij. Recimo da je ispred vas kolač koji sadrži 100 kalorija. Pored imate zdjelu povrća koje sadrži 100 kalorija. Šta će vam prije pomoći da izgubite kilograme? Povrće, očito. Ali što je sa brojem kalorija koji je isti u oba slučaja?

Opsesivno brojanje kalorija nanijet će vam više štete nego koristi. Nerviranje oko ishrane donijet će vam još više kilograma zato što hormoni stresa podstiču proizvodnju masti u organizmu. Više ćete koristi donijeti svom tijelu ako u ishranu uvedete više voća i povrća. Ako se fokusirate na ono što jedete, brojanje kalorija ostat će daleko iza vas.

 

10. Zagrijavanje hrane u mikrovalnoj pećnici umanjuje njenu nutritivnu vrijednost

Ovo je još jedna neistina. Sam čin kuhanja hrane, bez obzira na metodu, rezultira gubitkom nutrijenata, ali ograničavanje vremena obrade i količine tečnosti koja se koristi za kuhanje najbolji je način da očuvate nutritivnu vrijednost vašeg obroka. Pogodite koji uređaj je posebno dizajniran za tu svrhu? Vaša mikrovalna pećnica.

Naprimjer, pogledajte špinat. Ako ga kuhate, on gubi polovinu folne kiseline koju sadrži. Međutim, ako ga obradite u mikrovalnoj sa samo malo vode, ovo lisnato povrće zadržava većinu svoje nutritivne vrijednosti. Naravno, ako koristite previše vode u mikrovalnoj onda ga bukvalno kuhate pa se samim time i nutrijenti gube. Dobro pokrijte hranu kako bi se unutar posude zadržavala para i koristite samo posuđe prilagođeno upotrebi u mikrovalnoj pećnici.

11. Granola i orašasti plodovi su zdrave grickalice

Kad posegnete za pločicom od žitarica ili kikirikijem, vjerovatno razmišljate o tome kako ste izabrali zdrave grickalice. To je tačno ako ih poredite sa smokijem od sira. Da li ste znali da jedna porcija miješanih orašastih plodova može sadržati i do 800 kalorija? Orašasti plodovi su zdravi ako izbjegavate nezasoljene varijante – bademi i indijski orasi bogati su nezasićenim mastima koje vaš organizam treba.

Magazin The New York Times proveo je istraživanje među američkim potrošačima i nutricionistima u vezi nutritivne vrijednosti određenih namirnica. Velika razlika u mišljenju postoji između ove dvije grupe po pitanju pločica od žitarica: 71 posto ispitanika vjeruje da su te pločice zdrave dok se samo 28 posto nutricionista slaže s njima. Granola pločice bi definitivno bile zdrave da im nije dodano toliko mnogo šećera. Smrznuti jogurt još je jedan primjer zašećerene namirnice koja se predstavlja kao zdrava namirnica. Sljedeći put kad posegnete za brzim obrokom, provjerite koliko šećera sadrži.

 

12. Genetski modifikovana hrana loša je za zdravlje

Javnost generalno vjeruje da je genetski modifikovana hrana manje nutritivna od organske hrane i mnogi vjeruju da takva hrana može negativno utjecati na zdravlje. Već nekoliko godina vode se rasprave o genetski modifikovanim organizmima. Međutim, jedno nedavno istraživanje pokazuje manjak naučnih dokaza koji bi potkrijepili tvrdnju da je genetski modifikovana hrana nezdrava. Čak se mnogi stručnjaci slažu da takva hrana ne predstavlja nikakvu opasnost po vaše zdravlje.

Međutim, postoji određena doza nesigurnosti kad se radi o obilježavanju takve hrane. U ljeto 2016 godine Barrack Obama potpisao je zakon kojim nalaže nadležnim organima u SAD-u uspostavljanje standarda za obilježavanje genetski modifikovane hrane. Vrijeme će pokazati kako će takva hrana biti predstavljena javnosti u budućnosti.

13. Organska hrana je zdrava

Dodjeljivanje oznake „organsko“ hrani nema nikakve veze sa nutritivnom vrijednošću namirnica, ali više od 60 posto ljudi mlađih od 30 godina vjeruje da su organski proizvodi zdraviji od genetski modifikovanih. Ako je hrana označena kao organska, to znači da se prilikom proizvodnje nisu koristili pesticidi, đubriva i aditivi. U nekim državama postoje propisi koji nalažu kakva hrana se smije označavati kao organska, ali to ne sprječava mnoge proizvođače da obilježavaju hranu kao organsku i samim time zdraviju i mimo tih propisa.

 

14. Doručak je najvažniji obrok

Još dok ste bili dijete vjerovatno su vas roditelji uvijek napominjali kako je važno ne preskakati doručak, ali nauka pokazuju da nema razlike u zdravlju između onih koji svako jutro sa gotovo religioznom predanošću jedu doručak i onih koji ne doručkuju. Postaje sve popularnije jesti tek u vrijeme ručka i istraživanja pokazuju da su se prehrambene navike dosta promijenile s vremenom – milenijalci sve više preskaču doručak za razliku od starijih generacija.

Ono što jedete za prvi obrok u toku dana mnogo je važnije od vremena kad jedete. Ako obično jedete zašećerene žitarice ili peciva, bolje je da ne jedete uopće. Zašto? Zato što sav taj dodani šećer i obrađeni ugljikohidrati mogu povisiti vaš nivo šećera u krvi i inzulina. Visok nivo inzulina tijelu šalje poruku da poveća phranu masti, a to je noćna mora svih vas koji pokušavate izgubiti nekoliko kilograma. S druge strane, obrok bogat proteinima na dulje vrijeme će zadovoljiti vaš apetit i tokom dana ćete manje jesti. Čak i ako ujutro samo popijete šolju kafe, i to je potpuno uredu.